четвртак, 29. мај 2014.

SVE O ALGAMA




VRSTE ALGI I NAČINI TRETIRANJA
 
Alge su sastavni deo akvarijuma i nemoguće je osloboditi se algi u potpunosti, alge su neprijatelj koga ne možemo da pobedimo, ali se protiv njih možemo uspešno boriti ako shvatimo na koji način možemo da ograničimo njihov broj i njihovu ekspanziju u akvarijumu tako da ih svedemo na minimum.
Spore algi možemo da nadjemo svuda u sredini u kojoj živimo u zemlji, vodi pa i u vazduhu, znajući da se nalaze svuda oko nas onda i nije čudna njihova pojava u akvarijumima. Jedna od stvari u borbi protiv algi ne smemo da smetnemo sa uma a to je da će alge uvek brže i bolje da iskoriste višak hranljive materije nego vaše biljke u akvarijumu . Da bi se ovo sprečilo u akvarijumu bi trebalo da se nalaze i neke od brzorastućih biljaka kao što su Vallisneria spiralis, Sagittaria subulata, Hygrophila difformis i druge, one samim svojim brzim rastom troše višak hranljivih materija iz vode. Za pojavu prekomerne količine algi odgovorna je količina fosfata i nitrata , treba da se trudimo da ih održimo na minimalnom nivou, to se najlakše postiže redovnom zamenom vode i pravilnim hranjenjem riba . Na pojavu algi bitno utiče sam intezitet svetla i period koliko je dugo akvarijum izložen osvetljenju , za uspešan i pravilan razvoj biljaka je nepotrebno da svetlo radi duži od 12 sati , dok će alge rad svetla preko 12 sati vrlo vešto da iskoriste u svoju korist. Za akvarijume u kojima se ne vrši dodavanje CO2 namamo potrebe za jakim osvetljenjem, naravno sa fotoperiodom od 12 sati, u protivnom dolazi do nagomilavanja algi.
I pored svega gore navedenog u tekstu postignutog balansa nemoguće je osloboditi se algi u potpunosti , postoje i hemiski preparati za otklanjanje algi ali oni resavaju problem samo na kratko vreme alge će se vratiti iz prostog razloga zato što uzrok za njihovu pojavu nije otklonjen. Upotrebom hemijskih preparat možemo da uništimo neke od biljaka delimično ili trajno i opet se vraćamoi na početak u borbi protiv algi.
Da bi se uspešno borili protiv algi u daljem tekstu biće objašnjene neke od najčešćih algi koje se javljaju u akvarijumima bilo na podlozi, staklu ili na samim biljkama.

POVRŠINSKA SKRAMA
Površinska skrama koja se poneka oformi u svom sastavu sadrži belančevine nju možemo formulisati i kao Bio-film, uzrok nastanka je najčešće povećana koncentracija organskih jedinjenja, slaba cirkulacija i nizak nivo rastvorenog CO2 u void. Niži prosti organizmi se lako razvijaju u ovakvoj sredini, organizmi kao što su različiti tipovi bakterija, zoo-spora, protozoa, malih crva i puževa. Često se oformljeni bio-film na površini vode vrlo kompaktan teško ga je odstraniti sa opreme koja se nalazi pri površini vode (cevi, grejači), na površina vode ponekad se formiraju masne fleke, boja može da se kreće od bledo bele do bledo zelene. U praksi se pokazalo da se ovaj površinski bio-film najlakše uklanja uz pomoć komada papira koji se položi pažljivo po površini tako da se masa nahvata na papir, umesto papira može se koristiti i komad tekstila, ovu radnju treba ponoviti nekoliko puta dok se veći deo površine ne očisti. Nako završetka ovog procesa potrebno je zameniti oko 80% vode sa već prethodno pripremljenom vodom, isprati filter masu I postaviti dodatnu pumpu koja će da poveća površinsko strujanje vode ili namestiti sprej bar da vrši pojačano strujanje vodene površine. Površinska skrama može da se javi u još jednom obliku koji se manifestuje u vidu bledo bele skrame koja se na dodir lako raspada, sama struktura ove skrame je mnogo tanja u odnosu na prethodno opisanu. Sa ovim oblikom površinske skrame se najlakše bori ukoliko se adekvatno postigne talasanje površine vode.


SVILENA ALGA, VODENA SVILA

Svilena alga je dobila ime po izrazito finim nitima koje se fromiraju na listovima biljaka, najčešće se pojavljuje u akvarijumima koji sadrže visoke koncentracije hranljivih materija, visoke koncentracije CO2 ili prejak intezitet svetla. Razvija se veoma brzo stvarajući duge upletene niti. Organizmi koji se inače hrane sa algama ne pokazuju interesovanje za ovu algu. Ova vrsta alge se manulelno vrlo lako uklanja. Iz nekih empiriskih metoda dolazi se do zaklučka da se ova alga uglavnom javlja ukoliko je oslabljen protok unutar filtera. Pravilnim održavanjem filtera (redovnim čišćenjem filter mase) ujedno i adekvatnim protokom vode trebalo bi da se izbegne pojava ove alge.
  
KLADOFORA ALGA


 Kladofora alga je samo još jedan oblik alge u nizu već opisanih algi, strukturno ova alga je sastavljena od gomile niti koje su veoma jake i pojedinačno kratke. Ova alga se pojavljuje na dekoraciju kako na kamenu tako i na drvetu, jedan od glavnih faktora za njen razvoj je direktna izloženost izvoru svetlu, u retkim slučajevima ova alga se pojavljuje i na biljkama. Kladofora alga se razvija uglavnom na jednom delu dekoracije što olakšava njeno uklanjanje, dobra filtracija povećana doza CO2 i poboljšana cirkulacija vode koja utiče na bolje raznošenje hranljivih materija po celukopnoj površini akvarijuma. Ova vrsta algi nema prirodnih neprijatelja, ribe izbegavaju ovu vrstu algi.

Kladofora alga je samo još jedan oblik alge u nizu već opisanih algi, strukturno ova alga je sastavljena od gomile niti koje su veoma jake i pojedinačno kratke. Ova alga se pojavljuje na dekoraciju kako na kamenu tako i na drvetu, jedan od glavnih faktora za njen razvoj je direktna izloženost izvoru svetlu, u retkim slučajevima ova alga se pojavljuje i na biljkama. Kladofora alga se razvija uglavnom na jednom delu dekoracije što olakšava njeno uklanjanje, dobra filtracija povećana doza CO2 i poboljšana cirkulacija vode koja utiče na bolje raznošenje hranljivih materija po celukopnoj površini akvarijuma. Ova vrsta algi nema prirodnih neprijatelja, ribe izbegavaju ovu vrstu algi.Kladofora alga je samo još jedan oblik alge u nizu već opisanih algi, strukturno ova alga je sastavljena od gomile niti koje su veoma jake i pojedinačno kratke. Ova alga se pojavljuje na dekoraciju kako na kamenu tako i na drvetu, jedan od glavnih faktora za njen razvoj je direktna izloženost izvoru svetlu, u retkim slučajevima ova alga se pojavljuje i na biljkama. Kladofora alga se razvija uglavnom na jednom delu dekoracije što olakšava njeno uklanjanje, dobra filtracija povećana doza CO2 i poboljšana cirkulacija vode koja utiče na bolje raznošenje hranljivih materija po celukopnoj površini akvarijuma. Ova vrsta algi nema prirodnih neprijatelja, ribe izbegavaju ovu vrstu algi.

CRNE (BRADATE) ALGE 
 
Crne bradate alge poznate i kao crvene alge mogu da se pojave u akvarijumima kako sa kiselom tako i u akvarijumima sa baznom vodom. U akvarijumima sa tvrdom vodom crne alge se pojavljuje u obliku sitnih dlačica bele ili sive boje koje prave koncastu strukturu na ivicama listova ili na dekoraciji drvetu ili kamenu. Teško ih je ručno ukloniti, ova vrsta alge se ređe pojavljuje u akvarijumima gde se redovno se dodaje CO2, od 30-40 ppm. Neki napominju da se ređe javlja u akvarijumima, gde se voda NE MENJA često, a zdrave brzorastuće biljke mogu u potpunosti da spreče ovu algu da se razvija u akvarijumu.
Jedna od prevencija kada kupite nove biljke za svoj akvarijume se sastoji iz tog da dobro natopite biljke u slabom rastvoru varikine na 2 minuta, nakon ovoga bilke obavezno proprati sa čistom vodom pre sađenja u akvarijum.
Crne alge znaju obično i same od sebe da se povuku kada se ponovo uspostavi zadovoljavajući kvalitet vode, odnosno kada je novo fosfata i nitrata na niskom nivou.
Jedini prirodni neprijatelj ovih algi su ribe Crossocheilus siamensis .


ZELENE PRAŠKASTE ALGE 

Zelene praškaste alge su u stvari zoo-spore koje se zadržavaju na samom staklu akvarijuma. One formiraju tanak zeleni sloj po površini stakla i za vrlo kratko vreme mogu prekriti celu površinu akvarijuma. Nije poznat tačan pravi uzrok za pojavu ovih algi ali je jedan od glavnih uzroka za njenu pojavu korišćenje jakog neadekvatnog inteziteta svetla.
Samo fizičko uklanjanje ove alge sa stakla neće nam pomoći u borbi protiv ove vrste algi, alga će nekih 30 do 60 minuta da pluta rasuta po vodi akvarijuma i nakon toga ponovo će da se uhvati za staklenu površinu. Iz nekog razloga ova alga izbegava biljke, drvo, kamen i ostalu dekoraciju, zadržava se iskljčivo na staklu.
Manjak hranljivih materija, odnosno održavanje nitrata na niskom nivou nije presudna za zaštitu od pojave i ekspanzije ove vrste algi. Najbolje rešenje u borni protiv ove alge je otkrivena od strane Tom Barra. Po njegovom proučavanju ove vrste alge i posvećenom vremenu u borbi protiv nje, treba da pustimo da se alga razvije, bez fizičkog odstranjivanja sa stakla. Ovog se treba pridržavati 10 do 20 dana, nakon ovog perioda alga će početi da razvija tanku prošaranu u više boja navlaku, na nekim mestima moći će da se primeti blago odpadanje algi u komadićima, to je pravi momenat da se alga odstrani sa stakla. 
To je jedini način za uspešno odstranjivnja zelene praškaste alge iz akvarijuma.

ZELENA VODA ( CVETANJE ALGI ) 

Ovo vrsta algi je najčešći problem kod formiranja novog akvarijuma, pojavljuje se u periodu od 10 do 15 dana dolazi do nagle ekspanzije jednoćeliskih algi. Kao što je već navedeno pojava ove alge je karakteristično za novo formirane akvarijume u kojima se još nisu fomirale anaerobne bakterije ili kao rezultat većeg poremećaja u filtraciji vode (nagomilavanje nitrata, fosfata i amonijaka u vodi). Poremećaj ovih parametara je osnova za uzrok pojave zelene vode.
Šta se dešava sa ovom algom? Alge mnogo bolje i brže troše fosfate od biljaka samim tim dolazi do njihovog naglog širenja. Nihovo razvijanje ne ide u nedogled ova pojava zelene vode posle nekog vremena može sama od sebe da se povuče, alge svojom brzom ekspanzijom sagorevaju nitrate i kao proizvod reakcije dobijaju se nitrati koje troše biljke, tako da posle nekog perioda možemo da primetimo da voda sama od sebe počinje da se razbistrava.

Postoji nekoliko načina za brži način eliminacije ove pojave.
 
Prvi način je da se akvarijum u potpunosti zatamni sa crnim materijalom ili cnom plastičnom kesom za smeće. Ova metoda je pogubna i za same biljke u akvarijumu ali to je samo trenutno oštećenje biljaka, vremenom biljke će da se oporave. Prilikom korišćenja ove metode za oslobađanje od ove vrste algi potrebno je da obratimo pažnju na nivo nitrata u vodi, dolazi do naglog skoka nitrata zbog velikog broja odumiranja algi. Da bi se smanjila količina nitrata u vodi potrebno je da zamenimo veću količinu akvarijumske vode svežom pripremljenom vodom.
Drugi način je upotreba Diatom filtera, ova vrsta filtera koristi posebne medijume za filtriranje vode uz pomoć kojih se oslobađamo nagomilanih algi u vodi i kao rezultat dobijam čistu vodu.
Treći način je upotreba UV-Sterilizatora, ova vrsta filtera uništava alge putem UV zraka. Ukoliko koristimo ovaj način da bi se oslobodili od ove alge potrebno je da obratimo pažnju na količinu nitrata isto kao i u prvom načinu dolazi do njihovog naglog skoka, obavezna je zamena veće količine vode radi poboljšanja kvaliteta vode .
Četvrti način oslobađanja od zelenih algi je dodavanje veće količine dafnija u vodu dafnija se hrani ovom jednoćeliskom algom, mada u tom slučaju je potrebno da se ribe premeste iz akvarijuma da se riba ne bi hranila sa dafnijom. Ova metoda lepo izgleda u teoriji mada je teže ostvarljiva zbog same nabavke dovoljne količine dafnija.

ZELENE TAČKASTE ALGE 

Razvoj i ekspanzija zelene tačkaste alge je usko povezana sa jakim svetlom i nedstatkom PO4 u akvarijumu, svetlo je neophodno za njen razvoj. Ova vrsta alge se može naći na akvarijumskom staklu i na spororastućim biljkama, zelena tačkasta alga teži da se sama izloži jakom svetlu. Zelena tačkasta alga se pojavljuje u akvarijumima i jedan je od indikatora nedostatka (PO4) i bez obzira na to sto redovno vršimo dodavanje CO2 u vodu. Možemo da održavamo njen razvoj i ekspanziju na niskom nivou. Kao preventive u zaštiti protiv ove alge, treba redovno nedeljno menjati vodu.
Ova vrsta algi moze sa stakla da se mehanički ukloni žuljanjem, struganjem sa alatkom namenjenom za tu namenu ili možete da koristite potrošenu kreditnu plastičnu karticu, ukoliko koristite plactičnu karticu izbegavate da oštetite staklo. Zelena tačkasta alga se širi u manjim grupama kako po biljkama tako i po staklu . U biljnim akvarijumima treba da obratimo pažnju da spororastuće biljke sadimo na mestima gde je svetlo slabijeg intezitet, na taj način bi se moglo izbeci pojava algi na listovima biljaka.

STAGHORN ALGE 
Staghorn alge rastu kao dugačka samostalna vlakna koja zajedno obrazuju strukturu sličnu granama. Ova alga se razvija neposredno ispod izvora svetlosti, razvija se i na biljkama i na opremi. Posle nekog vremena Staghorn alga svojim razvijanjem počinje da podseća na mahovinu, dobija takvu formu pa je mnogi na prvi pogled i mešaju sa mahovinom. Jedina dobra strana ove vrste alge je ta što nakon perioda razvijanja alga staje sa razvojem i ostaje na tom nivou, ne širi se dalje velikom brzinom dok je uglavnom taj nagli rast i ekspanzija odlika drugih vrsta algi. Vlakna mogu da se protežu po površini ili u jako teškom slučaju mogu da prekriju list biljke, u tom slučaju dolazi do toga da napadnuti list biljke odumire. Za pojavu ove alge uz jak intezitet svetla potreban je i visok nivo amonijaka, to nam je ujedno i dobar pokazatelj lošeg kvaliteta vode u našem akvarijumu. Bitno je znati da riba Crossocheilus siamensis može uspešno da odžava ovu vrstu algi na prihvatljivoj količini. Najbolja metoda za suzbijanje Staghorn algi je da u akvarijumu imamo brzorastuće biljke i da redovno vršimo kontrolu nivoa nitrata.


KONČASTE ALGE

Končaste alge rastu pojedinačno na ivicama listova, izdanci rastu u visinu i do 30 cm dužine. Jako se lako uklanjaju trljanjem sa lista koji je napadnut. Prevelika količina gvožđa u vodi je jedan od uslova za pojavu končaste alge. Ukoliko dodajemo hemiske preparate za bolji razvoj biljaka poželjno ih je koristiti u takvom obliku da tretiramo samo podlogu, na taj način končasta alga teže dolazi do potrebnih sastojaka za razvoj. Ukoliko vodu tretiramo sa tečnim preparatima za pospešivanje i razvoj biljaka moramo da pazimo u kojim količinama doziramo preparate u vodu da bi izbegli pojavu končastih algi . Algama se hrane mali račići Cardina japonica, končasta alga ukoliko gusto razvije svoje izdanke izgledom može da podseća na Dlakavu algu.

BRADATE ZELENE ALGE
 
Bradate zelene alge mogu jako atraktivno da izgledaju u akvarijumu ako se nalaze na kamenu ili drvetu. Kao i za većinu algi bradata alga se pojavljuje ispod intenzivnog izvor svetlosti. Ova alga je jako mekana i klizava na dodir, mehanički se lako odstranjuje sa površina na kojoj se pojavi. Bradata alga se javlja na opremi, dekoraciji, podlozi, na spororastućim biljkama. Raste i razvija se velikom brzinom, izdanci rastu do 3 cm u visinu. Najbolji način da kontrolišemo razvoj ove alge je uz pomoć Crossocheilus siamensis koji se hrani ovom algom, sa ovom algom se hrani i Plecostomus spp. Fotoperiod ne bi trebao da bude duži od 12 sati u toku dana ako zelimo da izbegnemo pojavu bradate alge, takođe je potrebno obratiti pažnju na količinu nitrata u vodi .
Bradata alga se najčešće pojavljuje u biljnim akvarijumima gde je nivo CO2 i NO3 na niskom nivou. Za pojavu ove alge nije bitno da li je pH vode visok ili nizak, najkarakterističnije za nju je da se češće pojavljuje u akvarijumima koji su slabo ili potpuno uređeni bez biljaka.

BRAON ALGE
 
 Braon alge su u stvari diatomeje, mogu da se formiraju na staklu biljkama i na dekoraciji. Lako se mehanički uklanjaju sa površina na kojima se nalaze. Pojava ovih algi je često povezana sa formiranjem novog akvarijuma, obično se pojavi u prvih 2 meseca od formiranja akvarijuma. Ukoliko se braon alge formiraju kod starije formiranih akvarijuma uzrok možemo da potražimo kod slabog inteziteta svetla ili ukoliko se u vodi nalazi veća količina silikata i minerala. Crossocheilus siamensis je algar koji se hrani braon algom i sa velikom lakoćom može da se oslobodi naslaga braon algi u akvarijumu, mada braon alge ponekad znaju i same da se povuku ukoliko se uslovi za njeno razvijanje promene.
 
PLAVO ZELENA ALGA (CIJANOBAKTERIJA) 
 
Plavo zelena alga je u stvari pogrešno klasificirana u pitanju je zapravo cijano-bakterija. Mogu da se formiraju u plavoj ili zelenoj boji sa jačim ili slabijim primesama obadveju boja, karakteristične su po svojoj ljigavoj (Razmazanoj) formi. U akvarijumima u kojima se razvija ova vrsta alge, akvarijumska voda ima specifičan miris močvare. Pojavljuje se u akvarijumima gde je voda alkalna (povišeni pH). Lako se mehanički uklanjaju sa površina na kojima se nalaze, mogu da se razvijaju kako na biljkama tako i na dekoraciji (Podloga, drva, kamen) i na opremi. Ukoliko se ne obrati pažnja na njihov razvoj, vrlo brzo mogu da prekriju čitav scenario u akvarijumu. Česća zamena vode (Nizak nivo nitrata) nije uspešan vid borbe protiv ove vrste algi. Ukoliko se ipak desi da nam se ova vrsta alge otrgne kontroli i počne njeno veliko širenje po akvarijumu 200 mg erythromycina na 50 l vode brzo rešava problem plavo zelene alge. Ukoliko primenjujemo ovaj način oslobađanja akvarijuma od plavo zelene alge trebalo bi da imamo spremnu pripremljenu svežu vodu radi eventualne zamene vode nakon završenog tretiranja vode sa erythromycinom. Poterbno je i da obratimo pažnju na eventualne nagle promene nivoa nitrata i amonijaka u vodi , baš iz ovog razloga je poželjno imati pripremljenu svežu vodu kao preventivu.
Kao zakjučak mozemo da izvučemo da ukoliko vršimo redovnu zamenu vode u akvarijumu biljkama i ostalim stanovnicima pružamo pravilnu sredinu za razvoj i samim tim smanjujemo šansu za pojavu algi, uverićete se da je ovo pravi način za oslobađanje od algi u akvarijumu. Ukoliko se ipak dođe do pojave algi treba reagovati blagovremeno i nemojte da vas to vrati korak nazad u projektu koji ste započeli.



Нема коментара:

Постави коментар